Crvenorepa astrilda (Estrilda caerulescens)

Crvenorepa astrilda

Crvenorepa astrilda (engl. Lavender Waxbill)
Estrilda caerulescens

[You must be registered and logged in to see this image.]


Otpornost: Otporna ukoliko prezimljuje u zatvorenom
Uzgoj: Teško, ali moguće
Pjesma : Ugodna
Kompatibilnost: Ratoborna, dobro se slaže s ostalim ratobornim vrstama

Veličina: 4.5" (11 cm)
Cijena: $50-75 (US) po ptici



Ostala uobičajena imena

Lavender Finch, Red-tailed Waxbill, Red-tailed Lavender Waxbill

Pozor: Crnorepa astrilda ili Perreinova astrilda (E. perreini) je slična crvenorepoj astrildi, ali se smatra posebnom vrstom.

Podrijetlo

Afrika

Područje rasprostranjenosti

[You must be registered and logged in to see this image.]

Zapadna Afrika od Senegala do jugozapadnog Čada i sjevernog Kameruna.


Narav

Ljupka, šarmantna, aktivna, radoznala. Može postati agresivna tijekom gniježđenja, posebno prema pripadnicima vlastite vrste.

Vanjski izgled

Kljun: taman, grimizno crven do crn; crna maska preko oka se proteže s obje strane, od kljuna do iza oka; tijelo: čelično sive boje s nekoliko malih, bijelih točkica na bokovima; noge i prsti: crnkasto smeđe; trtica, i rep: grimizno crveni. Mladi izgledaju poput tamnije verzije odraslih, ali im nedostaju bijele točkice na bokovima.

Razlikovanje spolova

Ženke mogu biti nešto sitnije i imaju nešto svjetliji trbuh (manje crne nijanse). Kako god, ove metode vizualnog razlikovanja spolova nisu pouzdane. Samo mužjaci pjevaju.

Pjesma

[You must be registered and logged in to see this image.]

Pjesma se sastoji od dvaju slogova, prvi slog je kratak i visokog tona, a drugi je duži, nižeg tona i više melodičan.

Omiljena hrana

Zelena hrana (npr. mišjakinja, Stellaria media), živa hrana (crvi brašnari, mravlja jaja, zelena muha Lucilia caesar, lisne uši, larve moljaca, vodene mušice, pauci, drugi mali kukci).

Prirodna staništa

Polu suha područja s travnjacima, prošarana grmovima, između travnatih šikara, s bodljikavim grmovima u planinskim područjima.

Navike

Divlje crveno-repe astrilde žive u paru ili malim jatima. One su brzi letači i vole prespavati u gnijezdu preko noći. Ukoliko nemaju gnijezda na raspolaganju, crvenorepa astrilda će spavati na grani, ponekad s glavom na dolje.

Posebnosti

Novo nabavljene ptice treba smjestiti u toplu prostoriju od najmanje 25 °C, sve dok se ne aklimatiziraju. Ptice koje su smještene u pretrpane ili premale ograđene prostore sklone su međusobnom čerupanju perja. Zbog toga jedan par treba biti smješten u prostranoj letarki, osobito ako se namjeravate baviti uzgojem. Stavljanje dvije ne uparene crveno-repe astrilde zajedno, često rezultira proganjanjem i agresijom, čak i ako su ptice različitog spola. Stavljanje dvije ptice istog spola može izazvati žestoke tučnjave i ozljeđivanja, tako da uvijek trebate budno paziti i pratiti ponašanje ptica kada ih stavljate skupa.

Ptice koje su očerupane ne smiju se iznositi u vanjske letarke sve dok im perje ponovno ne naraste. Prostrane letarke se preporučuju budući da je ova vrsta vrlo aktivna. Ove ptice su također osjetljive na hladnoću i moraju prezimiti u unutarnjem prostoru ukoliko nije moguće osigurati grijanje vanjskog prostora. Budući da je ovo izrazito kukcojedna vrsta, prirodna ili gotova hrana za kukcojede mora uvijek biti na raspolaganju. Hibridi su primijećeni između crvenorepe astrilde i sive astrilde isto kao i sa vrstama Lagonosticta.

Sezona parenja

Parovi u divljini počinju s gniježđenjem u drugoj polovini kišne sezone.


Uzgoj

Za vrijeme zavođenja, mužjak nosi komadiće materijala za gnijezdo s repom okrenutim prema ženki njišući se gore dolje. Ženka koja pristane na udvaranje čučnuti će i treperiti repom, ali to rijetko završava parenjem. Neke ženke mogu preuzeti inicijativu i nose komadiće materijala za gnijezdo pokazujući ga mužjaku. Kada je par spreman za parenje, mužjak će kljucati ženkin zatiljak nekoliko puta, i ona će odgovoriti čučanjem i treperenjem repa. Par gradi gnijezdo koristeći dugačke trave, kokosova vlakna, i peteljke; unutrašnjost gnijezda je ispunjena finijim travnim vlaknima i perjem. Divlje ptice grade gnijezda u rašljama grana grmova i drveća. Ptice u zatočeništvu mogu graditi gnijezdo u gustom grmlju ili u polu otvorenim kutijama. One također mogu koristiti napuštena gnijezda pletilja. Ulaz u gnijezdo je napravljen poput silazne nakošene cijevi. Kod ove vrste je primijećeno da "dekorira" ili "kamuflira" gnijezdo stavljajući komade papira, bijelo ili sjajno crno perje, grude zemlje, čak i mrtve kukce ili mrtve ptiće na vrh gnijezda. Na jajima sjede i mužjak i ženka, zajedno othranjujući mlade, s kukcima. Ptići imaju plavkasto bijele kvržice u usnoj šupljini. Osiguravanje dovoljno raznolike žive hrane neophodno je za uspješno podizanje mladih. Izbjegavajte kontrolu gnijezda budući da par često napušta gnijezdo ako se uznemirava.

Životni ciklus

Veličina legla: 4-6 jaja
Izlijeganje iz jaja: Nakon 12-15 dana ležanja
Izlijetanje iz gnijezda: Sa 16-18 dana starosti
Osamostaljivanje: 5 tjedana starosti[img][/img]

Tekst sam preveo s interneta, u pregovorima sam za nabavku ovih astrildi, pa ako netko ima iskustva s uzgojem...pucajte...

Kod nas se ova vrsta zove leporepa astrilda..

jel ima netko iskustva s uzgojem? Čini se da su izrazito insektovorne ptice...

gdje ces ih nabavit i dali ma tu kod nas tj.u blizini os za nabavit ili negdje u hr?

dosta su teške za uzgoj,a i teško je odredit kojeg su spola ptice jer su i mužijak i ženka isti

koliko sam čuo, najteže je odredit spolove, a uz dosta kukaca i dobre volje sve se može

može ali puno truda treba,ima ih jedan moj kolega godinama i tek je ove godine dobio prvo mlado,inače je teško nabavit mlade iz domaćeg uzgoja,većinom su ptice iz uvoza